Održana Šesta konferencija o Europskoj konvenciji o krajolicima, Strasbourg, svibanj 2011. | Print |

Napredak u primjeni Europske konvencije o krajolicima (European Landscape Convention) i planiranje aktivnosti u razdoblju 2011.-2013. godine

Vijeće Europe, CEP-CDPATEP održalo je 6. konferenciju o Europskoj konvenciji o krajolicima, u Strasbourgu  3-4. svibnja 2011. Konferenciju je organizirao Steering Comitteee for Cultural Heritage and Landscape Cultural Heritage, (CDPATEP), Landscape and Spatial Plannig Division, Directorate of Culture and Cultural and Natural Heritage, a na njoj su sudjelovale zemlje članice i zemlje promatrači Vijeća Europe, zemlje potpisnice Konvencije te međunarodne institucije i nevladine organizacije kojima su zadaci djelovanja vezani uz pitanja zaštite krajolika.  Ciljevi konferencije bili su predstaviti svim sudionicima napredak u primjeni Europske konvencije o krajolicima u protekle dvije godine, u razdoblju nakon 5. konferencije te razmotriti aktualna pitanja i planove vezane uz daljnje aktivnosti za razdoblje 2011.-2013.godine.

Europska konvencija o krajolicima (European Landscape Convention) je prvi međunarodni dokument koji je u cijelosti posvećen svim aspektima krajolika i to na europskom području. Njezina je pažnja usmjerena naročito na tzv. svakodnevne, obične krajolike koji nisu predmetom zaštite prirodne ili kulturne baštine s glavnim ciljem povećanja kvalitete života u njima. Široka i demokratska zamisao Konvencije je briga o svim krajolicima, a njezina se primjena očekuje na cjelokupnom teritoriju svake od zemalja članica. Odnosi se dakle, na prirodna, ruralna, urbana i periurbana područja, bez obzira na njihovu vrijednost; iznimnih, svakodnevnih, običnih ili degradiranih krajolika.  Osim kopna, područja kopnenih voda uključuje i morska područja. U širini  poimanja i sagledavanja krajolika kao važnog aspekta života Konvencija daje značajan doprinos u provođenju zadataka Vijeća Europe, osobito u promicanju politika demokracije, ljudskih prava i uloge zakona, istražujući pri tom zajednička rješenja u glavnim problemima današnjeg prostornog razvoja. Namjera je ostvarenje održivog razvitka temeljenog na uravnoteženom i skladnom odnosu društvenih i javnih potreba, gospodarskih aktivnosti i krajolika. Očekuje se da bi se razvijanjem nove kulture prostora postiglo bolje  stanje u krajolicima što u konačnici znači i povećanje kvalitete života zajednice te pojedinaca u njemu. Kao važan element kvalitete života, doprinosi stvaranju lokalnih kultura i identiteta čime postaje temeljnom sastavnicom europske kulturne i prirodne raznolikosti.

Tematski okvir konferencije
Dvodnevna, redovna izborna konferencija bila je podijeljena u nekoliko tematskih sklopova. Nakon uvodnih izlaganja predsjedavajućih prezentirani su zaključci radionica održanih u protekle dvije godine:
Landscape and driving forces održane u Malmou 8-9.10.2009. koji naglašavaju značaj krajolika kao vrijednosti za zajednicu i pojedince, potrebu njegova uključivanja u sektorske politike, naročito poljoprivredu.
- Radionica Landscape and infrastructure for the society održana je u Cordobi 15-16.04.2010. s naglaskom da infrastrukturni, energetski i prometni sustavi moraju biti usko povezani i razmatrani zajedno s održavanjem prirodnih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti prostora.
- Radionica Landscape and wind turbines razmatrala je utjecaj vjetroelektrana na bioraznolikost, kulturnu i prirodnu baštinu. Glavni je zaključak da prije planiranja područja za postavu vjetroeletrana treba definirati područja zaštite krajolika te obaviti analize osjetljivosti temeljem kojih se pojedina područja isključuju iz takvih planova.
-  Izvješće s radionce Landscape and territory: landscape managment as a proces upućuje na značaj upravljanja promjenama u krajoliku i uključivanje svih dionika.


Slijedila su dva bloka izvješća zemalja članica i promatrača, potpisnica Europske konvencije o krajolicima kroz predstavljanje njihovih aktivnosti provedenih na primjeni konvencije.  Do danas su Konvenciju ratificirale trideset tri zemlje članice Vijeća Europe: Armenija, Belgija, Cipar, Crna Gora Češka, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvastka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Makedonija, Mađarska, Moldavija, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, San Marino, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija. Potpisana je također i od šest zemalja promatrača: Andora, Azerbedjan, Bosna i Hercegovina, Malta, Srbija i Švicarska. Treba naglasiti da je Hrvatska bila među prvim zemljama koje su potpisale Konvenciju već 2000., a ratificirala je 2002. godine. Izvješća zemalja sjeverne, zapadne i srednje Europe pokazala su učinkovite primjere zaštite krajolika, jer su pitanja krajolika ugrađena u javne politike i strategije te u administrativne okvire. Veliki broj zemalja proveo je tipološku klasifikaciju i ocjenu karaktera krajolika (Landscape Character Assessment i Historic Landcsape Character), kao npr. Engleska i Škotska, Irska. Atlase krajolika izradile su i publicirale: Španjolska, Portugal, Italija, Belgija..Zemlje jugoistočne Europe su još u početnim etapama i bave se organizacijskim pitanjima vezanim uz provedbu Konvencije. Za razliku od Hrvatske u većem broju njih osnovani su Nacionalni komiteti, sastavljeni od stručnjaka iz upravnih tijela i sveučilišta imenovani od vlada, sa zadatcima  izrade kriterija i metodologije prepoznavanja i ocjene krajolika.


Drugi dan konferencije započeo je s izborom novog predsjednika, (Chair of the Conference on the European Landscape Convention) i dopredsjednika. Za novu predsjednicu izabrana je dosadašnja dopredsjenica gđa Maria Jose Festos iz Portugala, a za dopredsjednika gospodin Adem Bilgin iz Turske.

Slijedilo je predstavljanje novog programa za izradu jedinstvene baze podataka, geoinformacijskog sustava ELCIS (European Landscape Convention Information System ) za vođenje dokumentacije o krajolicima na cjelokupnom području Europe.  Smjernice za oblikovanje programa ELCIS pripremila je grupa stručnjaka tijekom dvogodišnjeg rada kao bazu podataka koja se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela (karata, planova i fotografija) koje će za svoje područje unositi svaka od zemalja članica.

Na kraju je predstavljena nova inicijativa UNESCO-a kojom se predlaže donošenje globalne konvencije, koja bi se na temelju iskustava primjene Europske konvencije o krajolicima trebala uspostaviti kao novi međunarodni instrument i u ostalim regijama svijeta. Dosadašnji pristup UNESCO-a temeljen je na kriterijima svjetske baštine iznimnih vrijednosti (outstanding value) za kulturnu i prirodnu baštinu te za krajolike. Navedena inicijativa prihvaćena je od ove konferencije, a zalaže se za mogućnost stvaranja krovne konvencije (umbrella convention). Ta krovna konvencija može za svaku Regiju svijeta razviti konvencije na temelju njihovih posebnih vrijednosti uzimajući u obzir raznolikosti kultura, povijesti i geografije. Europska konvencija o krajolicima može biti pozitivan primjer primjene takve krovne konvencije.

 

Zaključci i planirane aktivnosti provođenja European Landscape Convention za razdoblje do 2013.godine

Na kraju konferencije doneseni su zaključci te prijedlog programa aktivnosti Europske konvencije o krajolicima za razdoblje 2011-2013. godine. Zaključeno je da:

- Konvencija je stupila na snagu u većini zemalja, izuzev nekolicine koje su je tek potpisale;
- Konvencija je čvrsto ugrađena u mnoge nacionalne politike te ima podršku javnosti, regionalnih i lokalnih vlasti i ostalih dionika;
- uključivanje stanovnika potiče se kroz uvođenje nagrada od Vijeća Europe za primjenu krajobraznih politika i primjera dobre prakse;
- Europska konvencija o krajolicima je inovativni dokument i novi pristup koji istovremeno uključuje demokraciju, ekologiju i estetiku, stoga kombinira djelovanje u pogledu zaštite, upravljanja i razvoja.


Planirane su glavne aktivnosti za razdoblje 2011.-2013. godine:
- održavati vitalnost Konvencije kroz kontinuirano organiziranje sastanaka i radionica Council of Europe Conference on the European Landscape Convention u području stručnog djelovanja (Group of Experts). Jačanje veza između CDPATEP i CEMAT, odnosno krajolika, kulturne i prirodne baštine te prostornog i regionalnog planiranja.
- nastaviti i intenzivirati  prepoznavanje i vrednovanje krajolika, naročito u pogledu prekogranične suradnje.
- razvijati informatički sustav za dokumentiranje krajolika ELCIS
- unaprjeđivati razumijevanje krajolika razvijanjem metodologija i javnim djelovanjem.
- Pripremiti pedagoški materijal za škole;
- organizirati nagrade Vijeća Europe za postignuća u krajolicima.


Izvješće o aktivnostima na primjeni Europske konvencije o krajolicima u Hrvatskoj

Kao što je navedeno, na konferenciji su zemlje članice i zemlje promatrači Vijeća Europe u vidu izvješća predstavili svoje aktivnosti u protekle dvije godine koje su provodili na primjeni Europske konvencije o krajolicima, a među njima i Hrvatska.  Poznato je da je Republika Hrvatska bila među prvim zemljama potpisnicama Europske  konvencije o krajolicima. Iako postoje zakonske obveze prepoznavanja i ocjene krajolika koje proizlaze iz Zakona o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima (2004.)  te Strategije i Programa prostornog uređenja (1997. i 1999.) dosad nije provedena sustavna karakterizacija krajolika na nacionalnoj razini. Za provedbu Konvencije u Hrvatskoj su zadužena dva ministarstva: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo kulture. Da bi se u Hrvatskoj potaknula učinkovitija primjena Konvencije o europskim krajolicma (ELC)  oformljena je krajem 2009. godine u navedenim ministarstvima Međuresorna skupina za krajolike sastavljena od stručnjaka raznih disciplina. Tijekom jednogodišnjeg rada u kojem su analizirani sadašnji problemi i stanje krajolika u Hrvatskoj, osim zaključaka, radna je skupina predložila nadležnima provođenje prioritetnih mjera s ciljem zaustavljanja degradacije krajolika i primjenu mjera Konvencije. 
Osim ovih aktivnosti  u izvješću je naglašena uloga nevladinog sektora, naročito Hrvatske sekcije ECOVAST-a koja je u suradnji s Krapinsko zagorskom županijom organizirala međunarodnu radionicu: Krajolik Hrvatskog zagorja: prošlost, stanje perspektive s ciljem jačanja javne i stručne svijesti o vrijednostima krajolika i potrebi njegove zaštite.  Istaknut je i primjer Grada Zagreba, Strategijskog ureda za planiranje razvoja grada koji je prepoznao značenja krajolika i njegovu ulogu javnog interesa u budućem razvoju grada. Za potrebe strategije razvoja grada ZagrebPlana izrađena je Krajobrazna osnova Grada Zagreba, prva etapa.: Strateške smjernice zaštite karaktera krajobraza, kao prvi dokument krajobrazne osnove županijske razine u Hrvatskoj.


Planirane aktivnosti na prepoznavanju i očuvanju krajolika u Hrvatskoj

Prema zaključcima Međuresorne skupine za krajobraze u Hrvatskoj je potrebno hitno  početi provoditi glavne mjere vezane uz primjenu Zakona o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima koje se prije svega odnose se na: organizacijska pitanja, usklađivanje terminologije i sektorske zakonske regulative, pripremu jedinstvene metodologije, kriterija i standarda za karakterizaciju i identifikaciju krajolika, primjenu GIS-a i uspostavu baze podataka o krajolicima te njihovo uključivanje u sustav prostornog uređenja. Prije svega treba organizirati provođenje sljedećih aktivnosti vezanih uz sprječavanje degradacije, poboljšanje stanja i zaštitu krajolika:
- osnovati stručno tijelo pri nadležnim ministarstvima koje bi bilo odgovorno za provođenje sustavne brige o krajolicima;
- pripremiti i donijeti Strategiju zaštite krajolika s Akcijskim planom;
- osigurati zakonsku osnovu zaštite krajolika - ugraditi ga u Ustav RH te provesti izmjene i dopune referentnih zakona i podzakonskih akata;
- Integrirati krajolik u ostale sektore koji na njega imaju izravan ili posredan utjecaj, kao što su: poljoprivreda, šumarstvo, promet, vodno gospodarstvo, turizam, regionalni razvoj i dr.;
- uspostaviti jedinstvenu metodologiju za identifikaciju, inventarizaciju, karakterizaciju, ocjenu i zaštitu krajolika – na svim razinama (nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj);
- uključiti krajolike u sve razine dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja;
- uspostaviti kriterije za zaštitu  kulturnih krajolika iznimnih  vrijednosti;
- oformiti bazu podataka za krajolike te izraditi Krajobraznu osnovu Hrvatske; 
- omogućiti informiranje i sudjelovanje javnosti u postupcima zaštite, upravljanja i planiranja krajolikom;
- uključivati se u mrežu europske suradnje putem prekograničnih i ostalih međunarodnih projekata, u stručnoj i znanstvenoj podršci razmjene iskustava i znanja u pitanjima zaštite, planiranja i upravljanja krajolicima.

Navedeni se zaključci te prijedlozi mjera i aktivnosti u Hrvatskoj izravno nadovezuju na planirane aktivnosti Europske konvencije o krajolicima na međunarodnom planu. Sadašnjim postignućima Hrvatske na primjeni Konvencije prepoznatim od Vijeća Europe dana je puna podrška, međutim potrebno je učiniti značajnije korake koji osim jačanja stručne i javne svijesti zahtijevaju pomake na  organizacijsko formalnim razinama.

Pripremila:
Mr.sc. Biserka Dumbović Bilušić
predsjednica Hrvatske sekcije ECOVAST-a


Šire izvješće s konferencije objavljeno je u časopisu Prostor Vol. 19 [2011] No. 1(41):  
Biserka Dumbović Bilušić
Napredak u primjeni Europske konvencije o krajolicima i planiranje aktivnosti u razdoblju 2011.-2013. godine
Strasbourg, 3.-4. svibnja 2011
.

Last Updated on Tuesday, 30 August 2011 07:40