Bistra - Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica (2018.)

 

Znanstveno-stručni multidisciplinarni skup
Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica
Općina Bistra (Zagrebačka županija) | 12. i 13. listopada 2018.

Organizatori: Hrvatska sekcija ECOVAST-a i Udruga Ekomuzej Bistra


 

Hrvatska sekcija ECOVAST-a i Udruga Ekomuzej Bistra organizirali su znanstveno-stručni multidisciplinarni skup Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica. Skup je održan 12. listopada 2018. u Općini Bistra (Zagrebačka županija) i 13. listopada na stručnoj ekskurziji u Hrvatskom zagorju i Međimurju (Muzej Radboa, Radoboj; udruga Ekomuzej Lepoglava, Lepoglava, Udruga Ekomuzej Mura, Mlinarska kuća, Sveti Martin na Muri).

Cilj skupa bio je prikaz uspješnih primjera ekomuzeja u Hrvatskoj i inozemstvu, njihove uloge u razvoju lokalne zajednice te podupiranju gospodarskog razvoja. Naime ekomuzeji, kao relativno novi tip muzeja, proizlaze iz lokalnih inicijativa i doprinose očuvanju i razvoju lokalnog identiteta kao i gospodarskom, kulturnom i turističkom razvoju. Upravo zbog njihove višestruke uloge, tema ekomuzeja sagledana je iz vizure različitih znanstvenih disciplina, ali i različitih dionika: stručnjaka i znanstvenika, ekomuzeja, jedinica lokalne samouprave i civilnog sektora. Posebno je naglašen aspekt uloge ekomuzeja u razvoju turizma i gospodarskom razvoju, što je posebno aktualno s obzirom na izazove s kojima se susreću ruralna područja Hrvatske. Riječi je bilo i o izazovima u osnivanju i vođenju ekomuzeja, s obzirom da ih je trenutno nekoliko u osnivanju. Kao mjesto održavanja je izabrana općina Bistra u Zagrebačkoj županiji, s obzirom na vrlo vrijednu lokalnu inicijativu osnivanja ekomuzeja.

Na skupu je sudjelovalo oko 80 sudionika a predstavljeno je ukupno 13 izlaganja te 5 poster-prezentacija. Paralelno sa skupom u Bistri se održala i skupština međunarodne udruge ECOVAST (Europsko vijeće za sela i male gradove) što je skupu dalo i međunarodnu dimenziju jer su na njemu sudjelovali i sudionici iz Velike Britanije, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske te Albanije.

U suradnji s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj (HMRR) u popodnevnom dijelu programa organizirana je panel-rasprava Kultura i ruralna područja o značaju kulture za identitet, društveni i gospodarski razvoj ruralnih područja. Panel raspravu je moderirao prof.dr.sc. Dane Pejnović, profesor s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta a u raspravi su sudjelovali prof.dr.sc. Tomislav Šola (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, direktor The Best in Heritage), prof.dr.sc. Tihana Petrović Leš (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Hrvatskog etnološkog društva), gospođa Anera Stopfer (Služba za Kreativnu Europu, Ministarstvo kulture) te gospođa Željka Pavlović (Grad Zagreb, Odsjek za koordinaciju i izradu strategije Urbane aglomeracije Zagreb).

 


Zaključci

znanstveno-stručnog multidisciplinarnog skupa Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica održanog u Bistri 12. i 13. listopada 2018. godine.

Na temelju izlaganja, pisanih priopćenja, održane panel rasprave „Kultura i ruralna područja“ te terenskog obilaska na skupu je zaključeno:

1. Ruralni prostori, pod utjecajem nepovoljnih demografskih i ekonomskih trendova s jedne strane te modernizacijskih procesa s druge, suočavaju se s nestankom tradicionalne kulture ruralnih područja.

2. Slabljenje i nestanak lokalno prepoznatljive kulture uzrokuje i nestanak odgovarajućih prostornih identiteta, što rezultira kulturno-geografskim osiromašenjem. To ugrožava prostorno-kulturnu mozaičnost koja je jedan od elemenata međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske i resursna osnova njezine turističke privlačnosti.

3. Ekomuzej kao mehanizam upravljanja lokalnim baštinskim resursima može biti važan čimbenik revitalizacije ruralnih područja ukoliko svoje djelovanje temelji na uspostavi novih partnerskih odnosa između javnog, privatnog i nevladinog sektora u cilju dugoročne održivosti.

4. Ekomuzeji mogu imati višestruko pozitivan utjecaj na socijalni, gospodarski i kulturni razvoj ruralnih područja što se očituje u jačanju kohezije u lokalnoj zajednici, korištenju baštine kao turističkog resursa i očuvanju lokalnog identiteta.

5. Poželjno je da poticaj za osnivanje ekomuzeja dođe iz lokalne zajednice i njezine svijesti o očuvanju vlastitog identiteta. Cilj osnivanja ekomuzeja nije stvaranje zbirke materijalnih ostataka niti projekcija političke volje. U konceptu ekomuzeja najvažniji je stav prema konceptu baštine i ulozi te baštine u životu zajednice.

6. Tijekom uspostave i djelovanja ekomuzeja kao baštinskih institucija važno je uključiti stručnjake odgovarajućih stručnih profila. Činjenica da ekomuzeji proizlaze iz lokalnih inicijativa ne smije biti opravdanje za improvizacije i nestručne pristupe.

7. Ekomuzeji kao modeli održivog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom uspostavljaju i nove oblike upravljanja, suradnje i koordinacije. Važan segment rada ekomuzeja je i kontinuirana edukacija o vrijednostima sveukupne baštine te komuniciranje baštinskih vrijednosti lokalnom stanovništvu i posjetiteljima u svrhu trajnog očuvanja identiteta.

8. Ekomuzeji mogu dati značajan doprinos podizanju svijesti o vrijednostima povijesne baštine, ali i o potencijalima koje takva baština predstavlja za budući razvoj. Oni trebaju biti podrška pojedincima i udrugama građana koji djeluju na lokalnom teritoriju te u konačnici pridonijeti kvalitetnom upravljanju lokalnim baštinskim resursima.

9. Ekomuzeji su teritorijalni muzeji, rasprostranjeni na cijelom području specifičnog identiteta. Osim središnjeg objekta (informacijsko-dokumentacijski i muzejsko-izložbeni prostor), ekomuzejske sastavnice uključuju i posebno vrijedne dijelove kulturnih i prirodnih značajki prostora, štoviše, čitavog antropogenog krajolika.

10. Poželjno je da ekomuzeji budu organizacijski i financijski neovisni od lokalne uprave i administracije (iako je ponekad neizbježno da lokalna uprava na odgovarajući način potiče i omogućuje osnivanje i rad ekomuzeja). Potrebno je trajno istraživati mogućnosti ekonomske (samo)održivosti ekomuzeja.

Preuzimite zaključke skupa u pdf formatu


Preuzimanja:

Knjiga sažetaka znanstveno-stručnog multidisciplinarnog skupa "Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica"

Obilježavanje 25 godina Hrvatske sekcije ECOVAST-a


Više fotografija sa skupa: link na Facebook stranicu Hrvatske sekcije ECOVAST-a

Više fotografija sa stručne ekskurzije: link na Facebook stranicu Hrvatske sekcije ECOVAST-a

(Za pregledavanje fotografija ne morate imati korisnički račun na Facebooku)


Prezentacije sa skupa

Stavovi izneseni u izlaganjima su stavovi autora te ne moraju nužno odgovarati stavovima organizatora skupa.

UVODNA IZLAGANJA / INTRODUCTORY SPEECHES
Klementina Batina: Poruke primljene od postojećih ekomuzeja u Hrvatskoj / Messages received from existing eco-museums in Croatia
Valerie Carter: Ekomuzeji i ruralni turizam / Eco-museums and rural tourism

PLENARNO IZLAGANJE / KEYNOTE PRESENTATION
Tomislav Šola: Kako su nam ekomuzeji promijenili posao (pola stoljeća iskustva) / How have eco-museums changed our jobs (half a century of experience)

IDENTITET, BAŠTINA I TURIZAM U RURALNIM PODRUČJIMA / IDENTITY, HERITAGE AND TOURISM IN RURAL AREAS
Tihomira Stepinac Fabijanić: Rani pokušaji kreiranja ekomuzeja na sjevernojadranskom i goranskom prostoru Hrvatske / Early initiatives for creating eco-museums in the North Adriatic and Gorski Kotar regions in Croatia
Jasenka Kranjčević: Jesu li planirana seoska naselja resurs ekomuzeja? / Are planned rural settlements a resource for eco-museums?

ODNOS EKOMUZEJA I LOKALNIH ZAJEDNICA / ECO-MUSEUMS AND LOCAL COMMUNITIES
Lidija Bajuk: Ekomuzej Mura: Između autoetnologije i metafore - jedan (re)konstruirani dan u životu mlinara / Mura Eco-museum: Between autoethnology and metaphor - a (re)construction of a day in life of a miller
Kristijan Brkić: Ekomuzej Žumberak - razvoj koncepta raspršenog muzeja / Eco-museum Žumberak - development of the scattered museum concept
Vida Pust Škrgulja: Načela ekomuzeja u izgradnji koncepcije djelovanja nove muzejske ustanove - primjer Muzeja Ivanić-Grada / The principles of eco-museums in the building of the operating concept for a new museum institution - The case of Ivanić-Grad Museum
Klementina Batina: Od zbirke do ekomuzeja: lokalne inicijative i razvojni projekti Općine Bistra / From collection to eco-museum: local initiatives and development projects of the Bistra Municipality

MUZEJI I GOSPODARSKI RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA / MUSEUMS AND ECONOMIC DEVELOPMENT OF RURAL AREAS
Denis Gaščić: Medijska vidljivost ekomuzeja: Analiza dosadašnje prakse i savjeti za povećanje medijske popraćenosti / Media visibility of the eco-museum: Analysis of current practices and tips for increasing media literacy
Majda Rubić: Ekomuzej kao partner unutar EU programa suradnje Interreg Central Europe / Eco-museum as a partner within the EU’s Interreg Central Europe cooperation programme
Josip Cmrečnjak: Civilni sektor kao čimbenik razvoja ruralnih područja – primjer Općine Nedelišće / Civil sector as the factor of development of rural areas – example of Nedelišće Municipality

POSTERI / POSTERS
Ivana Hazulin: Muzej Radboa, Radoboj / Radboa Museum, Radoboj
Dubravka Habuš Skendžić: Izazovi osnivanja i vođenja ekomuzeja - Ekomuzej “Tragovi prošlosti”, Sesvete / The challenges of establishing and founding eco-museums - “The journey through the past“ eco-museum, Sesvete
Klementina Batina i Domagoj Sironić: Zavičajna zbirka OŠ Bistra / Collection of Bistra Elementary School
Davor Špoljar: Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina - nova muzejska ustanova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj / Zlatko Dragutin Tudjina Pregrada Municipal Museum - a new museum institution in Northwestern Croatia
Pavel Konečný: EDEN - vrt skulptura u Kukljici - važnost, prezentacija i zaštita / EDEN - sculpture garden in Kukljica - its importance, presentation and protection


Znanstveno-stručni multidisciplinarni skup Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica održan je u Bistri 12. i 13. listopada 2018. godine u organizaciji Hrvatske sekcije ECOVAST-a i Udruge Ekomuzej Bistra. Panel rasprava „Kultura i ruralna područja“ organizirana je u suradnji s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj (HMRR).

ZNANSTVENI ODBOR: Klementina Batina (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb), Ljiljana Dobrovšak (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Jasenka Kranjčević (Institut za turizam, Zagreb), Aleksandar Lukić (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb), Dane Pejnović (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb), Tomislav Šola (Filozofski fakultet, Zagreb)

ORGANIZACIJSKI ODBOR: Klementina Batina, Nada Bakula, Nikša Božić, Antonija Dejanović, Valerija Kelemen Pepeonik, Andreja Kolić, Tihana Stepinac Fabijanić, Ives Vodanović Lukić

 
(C) ECOVAST Hrvatska sekcija