Objavljen prijevod Europske povelje o prostornom planiranju

 


Naziv izvornika: The Charter of European Planning - The Vision for Cities and Regions – Territoires of Europe in the 21st Century, Barcelona 2013

Izdavač: ECTP-CEU (The European Council of Spatial Planners - le Conseil Européen des Urbanistes)

Naziv prijevoda: Evropska povelja o prostornom planiranju - Vizija evropskih gradova i regija - teritorija u 21. vijeku
Izdavači: 
Opština Tivat, 
Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, Tivat
Expeditio - Centar za održivi prostorni razvoj, Kotor

Prijevod: Vesna Leković
Stručna redaktura: Marija Nikolić, Aleksandra Kapetanović


Atenska povelja iz 1933. godine imala je veliki utjecaj na razvoj urbanizma i prostornog planiranja u dvadesetom stoljeću. Europsko vijeće prostornih planera ECTP-CEU (The European Council of Spatial Planners - le Conseil Européen des Urbanistes) usvojio je 1998. godine novu Atensku povelju kojom se pokušalo obuhvatiti probleme prostornog razvoja na pragu novog tisućljeća. Revizije ove nove Povelje objavljene su 2003. i 2010. godine. Na skupštini ECTP-CEU održanoj u Barceloni 2013. godine usvojen je ažurirani tekst povelje koja je objavljena pod nazivom Europska povelja o prostornom planiranju i koristi se kao ishodište u europskom prostornom planiranju. Poznata i kao "Barcelonska povelja" ovaj tekst polazi od općih načela prostornog i urbanističkog planiranja te iste sagledava u svjetlu novih izazova koji su prisutni na početku 21. stoljeća. Poseban je dio posvećen ulozi planera u procesima donošenja odluka ali i poticanja aktivnog uključivanja građana u procese odlučivanja. Nova povelja o prostornom planiranju ne bavi se isključivo izgrađenim urbanim prostorima već se naglasak stavlja na upravljanje i planiranje prostorom u cjelini, što obuhvaća i male ruralne i izolirane zajednice kao i cjelinu antropogenog i prirodnog krajolika.

Tekst Europske povelje o prostornom planiranju preveden je na lokalni jezik u sklopu projekta „Baština – pokretač razvoja“ s ciljem da ona bude dostupna ne samo stručnjacima već i široj javnosti i tako doprinese odgovornom i održivom lokalnom razvoju. Projekt „Baština – Pokretač razvoja” proveden je u okviru Programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Crne Gore, u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Cilj projekta bio je da doprinese uspostavljanju suradnje između institucija nadležnih za zaštitu prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Crnoj Gori, kroz implementaciju zajedničkih programa, edukaciju, prenošenje znanja i aktivnosti na podizanju nivoa svijesti. Budući da je prostorno planiranje prepoznato kao važan instrument u upravljanju kulturnom i prirodnom baštinom te kao važan alat za poticanje aktivnog uključivanja građana u procese i aktivnosti vezane za njihov neposredni okoliš partneri projekta odlučili su jedna od projektnih aktivnosti bude i prevođenje Europske povelje o prostornom planiranju (tzv. Barcelonska povelja) na lokalni (crnogorski i hrvatski) jezik.

Atenska povelja iz 1933. godine propisivala je načine na koje bi se gradovi mogli razvijati, temelj čega je bio sustav zoniranja po namjenama i povezivanje pojedinih dijelova gradova visokoefikasnim prijevoznim sustavima. Nova Atenska povelja usredotočena je više na stanovnike i korisnike gradova i njihove potrebe u prostoru koji se ubrzano mijenja. Promovirana je vizija povezanih gradova i regija, prihvaćeni su novi sustavi upravljanja i donošenja odluka koji uključuju i aktivnu participaciju građana. Povelja je nastojala biti realistična te su razlikovani aspekti razvoja grada u kojima planiranje može imati stvarni utjecaj od onih aspekata gdje je njegova uloga ograničena.

Barcelonska povelja polazi od konteksta u kojem se prostorno planiranje danas odvija i koji je podložan izrazitim promjenama. U 21. stoljeću planeri se suočavaju s novim prioritetima, a politike se usmjeravaju na rješavanje dominantnih globalnih izazova. Ti izazovi, u koje spadaju sve ubrzanija urbanizacija, porast siromaštva i nezaustavljive klimatske promjene, čine osnovna pitanja kojima se planeri širom svijeta moraju posvetiti. Uočeni su glavni čimbenici promjena koje traže i promjene sustava prostornog planiranja. To su globalna ekonomska kriza koja je rezultirala davanjem prioriteta programima za stvaranje novih radnih mjesta i razvoj, oslanjanjem na slobodna tržišta i loše strukturirano financiranje razvojnih aktivnosti. Drugi važan čimbenik predstavljaju klimatske promjene i njihov utjecaj na čovjekov okoliš. Ekosustavi od kojih ovisi gospodarstvo ugroženi su, posebno vodeni sustavi i vrijedni krajolici. Pritisci partikularnih ekonomskih interesa i gospodarska kriza odražavaju se i na sustav javne potrošnje što dovodi do smanjenja socijalne zaštite i javnih usluga te smanjenju razine dostupne društvene i komunalne infrastrukture. Poseban problem na europskoj razini predstavlja smanjenje razine stručnosti u disciplini prostornog planiranja.

Iako se Europska povelja o prostornom planiranju bavi ulogama i obavezama prostornih planera, ona nije namijenjena samo njima već predstavlja svojevrsni poziv na akciju svim dionicima koji svojim politikama i programima oblikuju budućnost europskih gradova i regija, kao i svih drugih područja uključujući i udaljene seoske i otočne zajednice. Budući da su principi prostornog planiranja ugrađeni u teoriju i praksu planiranja širom Europe Povelja se manje bavi fizičkim aspektima oblikovanja čovjekovog okoliša, a više temama koje imaju snažan utjecaj na prostore u kojima ljudi žive i rade: održivi razvoj, promoviranje zdravog životnog okoliša kao preduvjeta za zdrav život, utjecaji globalizacije, očuvanje lokalnih specifičnosti, umrežavanje gradova i regija, socijalna ravnoteža, kulturna raznolikost, sustavi upravljanja i participacije u donošenju odluka te druge teme koje su izvan direktnog područja utjecaja samog prostornog planiranja, ali imaju direktan utjecaj na prostorni razvoj.

Europska povelja o prostornom planiranju podijeljena je u tri dijela. Prvi dio (Dio A - Vizija budućnosti europskih gradova i regija - teritorija) bavi se izazovima kojima se suočavaju planeri u Europi: integracija i povezivanje gradova i regija, socijalna kohezija, ekonomska integracija te ekološka povezanost. Ovaj dio donosi viziju razvoja koji će doprinijeti blagostanju i kvaliteti života stanovnika, očuvanju kulturnog bogatstva i raznolikosti naslijeđene iz prošlosti, postati povezaniji pomoću različitih funkcionalnih, socijalnih i kulturnih veza, biti konkurentniji te integrirati izgrađeni okoliš s prirodnim ekosustavima.

Drugi dio (Dio B. - Uloga prostornih planera) posvećen je ulozi prostornih planera i izazovima za efikasno planiranje. Osnovni principi i metode planiranja dodatno su potvrđeni kako bi obuhvatili nova pitanja koja su se pojavila početkom 21. stoljeća.

Završni, treći dio (Dio C. - Obveze europskih planera) posvećen je obvezama europskih planera u ostvarivanju ciljeva postavljenih u prvom dijelu Povelje. Planerska profesija promatra se s aspekta planera kao predvoditelja promjena, kao znanstvenika, zatim projektanta i vizionara, političkog savjetnika i posrednika te upravitelja gradova i regija.

Prijevodom Europske povelje o prostornom planiranju ostvaren je jedan od specifičnih ciljeva projekta Baština – pokretač razvoja, a to je proširiti profesionalno znanje i povećati svijest građana o tome kako se baština može koristiti kao pokretač razvoja. Prostorno planiranje predstavlja jedan od važnih i nezaobilaznih alata u tom procesu.

Prijevod Povelje izdan je dvojezično – na engleskom i crnogorskom jeziku. I u prijevodu su korištene ilustracije Yvesa Fauvela koje krase i izvorno izdanje.

 


Pdf downloadEuropska povelja o prostornom planiranju


 

Europsko vijeće prostornih planera (ECTP-CEU – The European Council of Spatial Planners / le Conseil Européen des Urbanistes), osnovano je 1985. godine, a danas okuplja više od 27 profesionalnih udruženja i instituta za prostorno planiranje iz 25 evropskih zemalja, kao i njihove članove. Savjet djeluje kao krovno udruženje koje svojim članovima osigurava zajednički okvir za promoviranje vidljivosti, prepoznavanje važne društvene uloge i prakse planiranja i urbanog razvoja u Europi.

http://www.ectp-ceu.eu

Projekt Baština - Pokretač razvoja, područje Dubrovnika i Boke Kotorske – zajedničke aktivnosti u primjeni novih metodologija u zaštiti i upravljanju prirodnom i kulturnom baštinom provodio se u okviru programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Crne Gore, u sklopu komponente II Instrumenta za pretpristupnu pomoć EU (IPA). Rad na projektu počeo je u ožujku 2013. godine i trajao je 23 mjeseca. Hrvatska sekcija ECOVAST-a u projektu je sudjelovala kao suradnička organizacija.

http://www.bastina.eu

 

 


Pdf prijevod povelje izvorno je objavljen na stranici projekta Baština - pokretač razvoja >> link

 

Pripremio: Nikša Božić

Last Updated on Sunday, 22 February 2015 18:20
 
(C) ECOVAST Hrvatska sekcija