Održan simpozij "Krajolik kao nova strategija prostornog planiranja"

 

Simpozij KRAJOLIK KAO NOVA STRATEGIJA PROSTORNOG PLANIRANJA
Solun (Grčka), 1.-3. listopada 2012.

Zajednički skup, 16. simpozij CEMAT-a i 12. radionica Vijeća Europe za primjenu Europske konvencije o krajolicima pod nazivom: Vision for the future of Europe on territorial democracy: Landscape as a new strategy for spatial planning održan je od 1.-3.10. 2012. godine u Solunu (Grčka). Na skupu je sudjelovalo preko stotinu predstavnika zemalja članica Vijeća Europe, znanstvenih i stručnih institucija te nevladinih organizacija (CIVILSCAPE, ECOVAST,...)

Glavna tema konferencije, koju su zajednički organizirali CEMAT (Council of Europe Conference of Ministers responsible for Spatial/Regional Planning) i European Landscape Convention, Council of Europe bila je uloga krajolika u sustavu prostornog uređenja kao novo strateško opredjeljenje održivog prostornog razvoja. Glavni cilj skupa bio je promicanje integralnog pristupa prostornom i regionalnom planiranju i dobrom upravljanju naglašavajući sljedeće:
-    politike prostornog  razvoja trebaju doprinijeti zaštiti, upravljanju i poboljšanju krajolika primjenom odgovarajući mjera - posebno organiziranjem boljeg povezivanja i međuodnosa između različitih sektorskih politika (Guiding Principles for Sustainable Spatial Development of the European Continent, (CEMAT) 2002
-    uspostavljanje postupaka za uključivanje opće javnosti, lokalne i regionalne samouprave te primjenu krajobraznih politika koje uključuju krajolik u politike prostornog i urbanističkog planiranja (Europska konvencija o krajolicima, članak 5)

Strukturom i formatom simpozija nastojalo se povezati  i razmijeniti stajališta, teoretske i praktične pristupe s europske, nacionalne, regionalne i lokalne razine. Nakon uvodnih izlaganja Eliasa Beriatosa, predsjednika CEMAT-a, Marie Jose Festas, predsjednice Vijeća Europe za Europsku konvenciju o krajolicima  i ostalih dužnosnika, prvi dan konferencije bio je posvećen predstavljanju grčkih krajolika, metodi izrade tipološke klasifikacije krajolika na teritoriju države te načinu uključivanja krajolika u sustav prostornog planiranja, tj. u izradu prostornih i urbanističkih planova. Tipološku klasifikaciju predstavili su profesori Sveučilišta u Ateni, Odjela za geografiju i Sveučilišta uThessaloniki, Arhitektonskog fakulteta.

U drugom dijelu  skupa, pod nazivom: Korištenje krajolika kao pristupa prostornom planiranju održana su izlaganja profesora s fakulteta Politehnike u Madridu i odjela Geografije u Ateni o promjena krajolika izazvanih društvenim i gospodarskim čimbenicima, utjecaju infrastrukturnih sustava  te krajoliku u prostornom planiranju.  U dijelu simpozija pod nazivom:  Inovativni alati projekti: nacionalne politike prostornog planiranja održane su prezentacije zemalja članica Vijeća Europe. Hrvatska je predstavila dosadašnje rezultate rada, ocijenila stanje te dala prijedloge za buduće aktivnosti na području tipološke klasifikacije te uključivanja krajolika u izradu prostornih i urbanističkih planova.

Drugi dan konferencije bio je posvećen temi Krajolik, prostorno planiranje i javna participacija. U okviru ove teme su nakon uvodnih, teoretskih izlaganja profesora s fakulteta u Glasgowu i Valenciji slijedila izlaganja zemalja članica i njihovih postignuća na primjeni Europske konvencije o krajolicima.

Zaključci skupa potvrdili su postavljene ciljeve, a  naglasili su potrebu primjene i uvođenja na nacionalnim i regionalnim razinama:
-    Krajobrazne politike i strategije (Strategije zaštite krajolika) i Plana upravljanja krajolikom s ciljem povezivanja ekonomskih zahtjeva, te kulturnih i prirodnih vrijednosti krajolika. U tom procesu važna je horizontalna i vertikalna koordinacija
-    Krajobrazne studije potrebno je izrađivati za svaku razinu planiranja prostora: nacionalnu, regionalnu i lokalnu.

Posebno je naglašeno da prostorno planiranje nije sektorsko, već interaktivno međuodnos i djelovanje svih sudionika u prostoru. Prostorno planska dokumentacija prepoznata je kao glavni alat za provođenje Europske konvencije o krajoliku. U metodama i pristupu zaštiti krajolika izdvojene su tri ključne teme: participativnost, subsidijarnost te integralni pristup.

Pripremila
dr.sc. Biserka Dumbović Bilušić

Last Updated on Sunday, 28 October 2012 13:13
 
(C) ECOVAST Hrvatska sekcija